Korizmeno hodočašće Ogulinskoga i Senjskog dekanata  u katedralu Navještenja BDM

(Gospić, 10. ožujka 2018.)

Nastavljaju se korizmena hodočašća dekanata Gospićko-senjske biskupije u katedralu Navještenja BDM u Gospiću. Danas uoči 4. korizmene nedjelje hodočastili su Ogulinski i Senjski dekanat predvođeni svojim dekanima, preč. dr. Željkom Blagusom i preč. Silvijom Milinom. Prije dolaska u Gospić hodočasnici  oba dekanata održali su pokornička bogoslužja i pobožnost križnog puta, za senjske hodočasnike u župi sv. Josipa u Ličkom Osiku  predvodio je župnik dr. Richard Pavlić, a za ogulinske  hodočasnike u župi Našašća Sv. Križa u Križpolju dekan. dr. Blagus.

U 11 sati svečanu svetu misu za okupljene hodočasnike predvodio je gospićko-senjski biskup u miru mons. dr. Mile Bogović u zajedništvu s biskupovim tajnikom i kancelarom preč. Mišelom Grgurićem, mjesnim župnikom vlč. Mariom Vazgečem te ogulinskim dekanom preč. dr. Željkom Blagusom, senjskim preč. Silvijom Milinom i  svećenicima ovih dekanata.

Na početku misnog slavlja, u ime oba dekanata, Biskupa je pozdravio senjski dekan, preč. Silvio Milin i  ukratko Biskupu i hodočasnicima predstavio Senjski dekanat, statistika po pitanju stanovništva (rođenih, umrlih) koju je iznio Župnik u senjskim župama je zabrinjavajuća. U propovijedi je Biskup to slikovito prikazao, zašto naša Biskupija svakim danom ima sve manje vjernika, „ rijeke presuše kada presuše njihovi izvori, a izvor života jednog naroda su naše obitelji“, napomenuo je, zato ove pastoralne godine i molimo za naše obitelji.

Nakon izlaganja preč. Silvija, Biskup je pozdravio svećenike i hodočasnike, a u uvodu je napomenuo „ja se sada bavim poviješću podgorskih župa, listajući knjige naišao sam da je pred 700 godina Sv. Juraj bio poznato naselje jer je tako ucrtano na jednoj zemljopisnoj karti iz 1318. godine. Evo prilika dekanu preč. Silviju da nas okupi, jer je Sv. Juraj  najmanje 700 godina kako mu ime traje. I prije poznata opatija (samostan) Sv. Juraj ali se do sada mislilo da istoimeno naselje nastalo tek u novom vijeku.

Prvi dio svoje propovjedi Biskup je posvetio početcima korizmenih hodočašća, kazao je, prije 18 godina (što znači da je naša Biskupija ove godine postala punoljetna), počeli smo sa Senjskim dekanatom, naime imali smo prvo hodočašće u senjsku katedralu (jer Gospić još nije imao katedralu), na prvu korizmenu nedjelju 12 . ožujka 2000., jer tada još nije bila proglašena uspostava nove biskupije (tek 25. svibnja), iako su bile poznate biskupijske granice i  biskup već bio u Gospiću, pohvalio je i istakao da su se (za razliku od ostalih) u to vrijeme na hodočašća odazivali brojni vjernici Vratnika i Karlobaga. U nastavku je spomenuo i  probleme s kojima se na početku kao Biskup suočavao po pitanju svećeničkog kadra u pojedinim župama novo-osnovne Biskupije koja je po prostoru  među većim biskupijama u Hrvatskoj, ali nažalost po broju stanovnika je jedna od manjih.

            Po pitanju rješavanja svećeničkog kadra spomenuo je velikodušnu pomoć Hercegovačke franjevačke provincije, provincijala fra Slavka Soldu, kako je napomenuo, njegovom dobrotom Biskupija je dobila franjevce za neke župe npr. Plaški, ali i za Ordinarijat fra Draženka Tomića, kojima se posebno zahvalio. Spomenuo je i osnivanje nove župe u Ogulinskom dekanatu Bl. Alojzija Stepinca, naglašavajući da je to prva župa koja je posvećena našem Blaženiku.

U nastavku je pojasnio zašto su uvedena korizmena hodočašća, da se vjernici naše Biskupije nauče kršćanski hodati kroz život: što znači odricati se i prikazivati Bogu žrtve, spomenuo je Židove koji su se 40 godina  učili  da bi shvatili volju Božju i došli do slobode. Naglasio je da je potrebno dublje proniknuti u smisao Kristove žrtve u kojoj se njegovo tijelo predaje i krv prolivena na otpuštenje grijeha.

U drugom dijelu propovijedi spominjući razne ovisnosti (TV, mobitel, alkohol), te kako se od toga izliječiti, nastavio je lijek za grijeh je pronađen, ali nije za oholost i nadutost o čemu nam govori i današnje Evanđelje, koje  spominje dva grešnika koja su stala pred Boga, farizej i carinik. Farizej koji uvjerava Boga da nije nepravedan i da on to nije dobro uočio, opravdava se pred Bogom i slijep je za svoje brojne propuste i grijehe, zato i ne traži da mu Bog oprosti.

Cariniku koji priznaje svoje grijehe, i sam vidi da je grešnik, nije u stanju promijeniti sliku o sebi, drugi ga smatraju  grešnikom, ne žele mu oprostiti, to vidi u društvu i među ljudima, ali ih i ne pokušava uvjeriti u svoju pravednost. Međutim, dolazi pred Boga i ispovijedi svu istinu, svoje grijehe, priznaje sebi da nije zaslužio svojim djelima oproštenje. Ipak svjestan da je Bog milostiv i da će mu oprostiti. „Milostiv budi meni grešniku!“ I Bog mu je oprostio. Vidimo na kraju da se  Carinik obratio i predao u Božje ruke i milosrđe.

Svoju propovijed nastavio je u duhu Evanđelja, u ovo vrijeme trajnih optuživanja i upiranja u krivnju koja je redovito na onome drugome, pitamo se kako se osloboditi od optužbe i krivnje, kako steći opravdanje. To je uvijek ljude zanimalo. Pitanje kako steći opravdanje bilo je aktualno i u Isusovo vrijeme.

Za nas vjernike postoji dvostruko opravdanje, opravdanje pred sudom  svijeta i pred Bogom. Međutim, postoji opasnost da svjetovna pravednost nije ona prava, da se okrivi pravednoga, da se oslobodi krivoga. Nažalost, toga je bilo i bit će do kraja svijeta. Konačnu i nepogrešivu prosudbu donosi Bog, treba stati pred Boga jer on prosuđuje pravednost kao u slučaju farizeja i carinika.

Biskup je na kraju kazao, svakako i mi želimo danas sa sv. mise otići opravdani, a u današnjem Evanđelju smo vidjeli na koji način, ako znamo u istini stati pred Gospodina.

Na kraju svete mise sve okupljene svećenike i hodočasnike pozdravio je i ogulinski dekan preč. dr. Željko Blagus,  koji je također ukratko predstavio Ogulinski dekanat.

U euharistijskom pjevanju sudjelovali su hodočasnici Ogulinskog dekanata.

Nakon svete mise hodočasnici su se uputili  u dvoranu Caritasa na  okrepu i  druženje s biskupom Bogovićem i svećenicima.

 

tekst  / Blaženka Ljubović iz Senja

foto / M.S..

Prijava korisnika

Mrežna stranica koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšala funkcionalnost stranice.